Kreirati prostor za određeno umjetničko djelo traži od arhitekta razumijevanje umjetnosti za koju stvara prostor, a u ovom slučaju tražio je i razumijevanje ambijenta i regije u kojoj je nastajala naivna umjetnost. U tekstu koji piše nakon što je Begović dobio nagradu za životno djelo „Viktor Kovačić“ Andrija Mutnjaković citira Senu Gvozdanović-Sekulić i kaže: „Traži se tu od arhitekture ne samo da razumije umjetnost, za koju stvara prostor, već i uvjete iz kojih je ta umjetnost nikla, te da potpuno oćuti sredinu u kojoj ima adekvatno arhitektonski nastupiti.“  Ovo su počeci Begovićevog istraživačkog rada na društveno osmišljenim koncepcijama suvremenih muzeja za umjetnost, kojima jasno određuje neodvojivost umjetničkog djela od prostora na kojima je nastalo. Njegovo je polazište da umjetničko djelo u muzeju dobiva umjetnički smisao, bez obzira na njegovu stvarnu materijalnu vrijednost.